Šturovo

Za ostale upotrebe, v. Šturovo (Makedonija).
Šturovo
{{{Názov}}}
Osnovni podaci
Država  Slovačka
Kraj Šablon:Ntr-Krj
Okrug {{{Okres}}}
Regija {{{Región}}}
Stanovništvo
Stanovništvo {{{Počet obyvateľov}}}
Geografija
Koordinate 47°28′32″N 18°25′57″E / 47.4756°N 18.4324°E / 47.4756; 18.4324
Šturovo na mapi Slovačke
Šturovo
Šturovo
Šturovo (Slovačke)


Koordinate: 47° 28′ 32" SGŠ, 18° 25′ 57" IGD

Šturovo (svk: Štúrovo, mađ: Párkány, nem: Gockern ) je grad u Njitranskom kraju u južnoj Slovačkoj na ušću Hrona u Dunav, a grad upravno pripada okrugu Nove Zamki.

Istorija

Most „Mária Valéria“ na Dunavu

Grad je bio naseljen već u praistorijsko doba, zahvaljujući svom povoljnom položaju. Prvi pisani zapis o Šturovu datira iz 1075. godine pod imenom Kakath. U 16. veku nakon što su Turci osvojili Budu, 1541. godine, grad je zajedno sa Estergomom, došao pod tursku vlast. Za vreme vladavine Marije Terezije, grad je dobio prava i postao okružni grad.

Godine 1850. tadašnji grad Párkány dobio je železničku stanicu na pruzi Bratislava-Budimpešta. Godine 1895. otvoren je most „Mária Valéria“ na Dunavu.

Nakon Prvog svetskog rata grad postaje deo Čehoslovačke. Godine 1938. ponovo postaje deo Mađarske kao rezultat Prve bečke arbitraže. Sovjetske trupe su bile u gradu 1944./1945. godine. Most „Mária Valéria“ je bio uništen po drugi put, posle prvog puta 1920, po povlačenju nemačkih snaga.

Nakon Drugog svetskog rata, grad se počeo industrijalizovati, a most „Mária Valéria“ otvoren je po treći put 2001. godine.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2005. godine grad je brojao 11.172 stanovnika.

Etnički sastav:

Verski sastav:

Gradovi prijatelji

Grad Šturovo je pobratimljen ili ima neki vid saradnje sa:

Vidi još

Spoljašnje veze

Šturovo na Wikimedijinoj ostavi
  • Službena stranica grada
  • p
  • r
  • u
Gradovi
Nove Zamki   Šturovo   Šurani
Naseljena mjesta
Andovce   Bajtava   Banov   Bardonjovo   Bela   Bešenjov   Binja   Branovo   Bruti   Veljke Lovce   Veljki Kir   Vlkas   Gbelce   Dvori na Žitavi   Djedinka   Dolni Ohaj   Dubnjik   Zemnje   Jasova   Jatov   Kameni Most   Kamenjin   Kamenjica na Hronu   Kmetjovo   Kolta   Komjatice   Komoča   Lipova   Ljelja   Ljuba   Mala na Hronu   Malje Kosihi   Manja   Mihal na Žitavi   Mojzesovo   Mužla   Nana   Nova Vjeska   Obid   Pavlova   Palarikovo   Podhajska   Pozba   Radava   Rastislavice   Rubanj   Salka   Svodin   Semerovo   Sikenjička   Strekov   Tvrdošovce   Travnjica   Uljani na Žitavi   Hljaba   Hul   Černjik   Čehi   Šarkan
  • p
  • r
  • u
Više od 100.000
stanovnika
Bratislava   Košice
Između 100.000 i
50.000 stanovnika
Prešov   Njitra   Žilina   Banská Bystrica   Trnava   Martin   Trenčín   Poprad   Prievidza
Između 50.000 i
20.000 stanovnika
Zvoljen   Považská Bystrica   Nove Zamki   Mihalovce   Spiška Nova Ves   Komarno   Ljevice   Humenje   Bardejov   Liptovský Mikuláš   Piešťany   Ružomberok   Topoljčani   Lučenjec   Čadca   Dubnica nad Váhom   Rimavska Sobota   Partizanske   Šalja   Hlohovec   Dunajska Streda   Vranov na Toploj   Brezno   Trebišov   Nové Mesto nad Váhom   Snjina   Senica   Pezinok   Bánovce na Bebravi
Sedišta slovačkih krajeva
  • p
  • r
  • u
Značajni gradovi na Dunavu
DonauešingenTutlingenZigmaringenRidlingenEhingenErbahUlmNoj-UlmGincburgLauingenDilingenDonauvertNojburgINGOLŠTATKelhajmREGENZBURGŠtraubingBogenDegendorfFilshofenPasau
LINCKremsTulinKornojburgKlosternojburgBeč
BratislavaKomoranŠturovo
ĐERKomaromEstergomVacSentandrejaBudimpeštaErdSazhalombataDunaujvarošPakšBajaMohač
Nova MoldavaOršavaDrobeta-Turnu SeverinKalafatKorabijaTurnu MagureleZimničaĐurđuOltenicaKalarašFeteštiČernavodaHiršovaBrailaGalacMačinTulča
VidinLomKozlodujSvištovRuseSilistra
ReniIzmailKilija
Gradovi sa više od 10.000 stanovnika