Cirkadijani ritam

Neka obilježja cirkadijanog (24-satnog) biološkog sata čovjeka

cirkadijani ritam (lat. circa: oko, približno + dies: dan), cikličke oscilacije neke biološke funkcije s trajanjem jednoga ciklusa oko 24 sata. Cirkadijani ritmovi su endogeni, tj. reguliraju ih mehanizmi unutar organizma (cirkadijani satovi), no usklađeni su sa stalnim vanjskim uvjetima (entrainment; zeitgeber). Cirkadijani ritmovi opaženi su u biljaka, životinja, gljiva i cijanobakterija.[1]

Disciplina koja se bavi biološkim temporalnim ritmovima, bez obzira na njihovo trajanje (dnevni, plimni, tjedni, mjesečni, sezonski i godišnji ritmovi), naziva se kronobiologija. Proces sa 24-satnim oscilacijama općenito se naziva dijurnalni ritam i, striktno govoreći, ne bi ga trebalo nazivati cirkadijani ritam osim ako nije potvrđena njegova endogena priroda.[2]

Iako su cirkadijani ritmovi endogeni (»ugrađeni«, samoodrživi), oni su usklađeni (»entrenirani«) s lokalnom okolinom pomoću eksternih signala odnosno cajtgebera (njem. Zeitgeber: davalac vremena) ili sinkronizatora. Razlikuju se jaki cajtgeberi (npr. svjetlo, temperatura), koji postižu točnu sinkronizaciju, sa 24-satnim periodom, i slabi cajtgeberi (npr. ciklusi svjetla i tame te hranjenja i gladovanja), koji ne ostvaruju stvarnu sinkronizaciju, ali obavještavaju biološki sistem o 24-satnom periodu.

Vidi još

  • aktigrafija (aktimetrija)
  • ARNTL
  • ARNTL2
  • bakterijski cirkadijani ritmovi
  • cirkadijana disritmija
    • poremećaj napredne faze spavanja
    • poremećaj odgođene faze spavanja
    • hipernikthemeralni sindrom
  • cirkasemidijani ritam
  • cirkaseptani ritam, 7-dnevni biološki ciklus
  • kriptokrom
  • CRY1 i CRY2, kriptokromska porodica gena
  • dijurnalni ciklus
  • efekti svjetla na cirkadijani ritam
  • svjetlo u školskim zgradama
  • PER1, PER2 i PER3, periodna porodica gena
  • fotosenzitivna ganglijska stanica, dio oka uključen u regulaciju cirkadijanog ritma
  • polifazno spavanje
  • Rev-ErbA alfa
  • segmentirano spavanje
  • arhitektura spavanja (spavanje u čovjeka)
  • spavanje u nečovječjih životinja
  • Stefania Follini

Izvori

  1. Edgar, Rachel S.; Green, Edward W.; Zhao, Yuwei; van Ooijen, Gerben; Olmedo, Maria; Qin, Ximing; Xu, Yao; Pan, Min i dr.. (24 May 2012). „Peroxiredoxins are conserved markers of circadian rhythms”. Nature 485 (7399): 459–464. Bibcode 2012Natur.485..459E. DOI:10.1038/nature11088. ISSN 0028-0836. PMC 3398137. PMID 22622569. 
  2. Vitaterna, MS; Takahashi, JS; Turek, FW (2001). „Overview of circadian rhythms”. Alcohol Research and Health 25 (2): 85–93. PMID 11584554. Arhivirano iz originala na datum 2019-03-31. Pristupljeno 2017-10-02. 

Eksterni linkovi

Cirkadijani ritam na Wikimedijinoj ostavi
  • Cirkadijani ritam na Projektu Open Directory