Jasenovac (Bosanski Petrovac)
Jasenovac | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Opština/Općina | Bosanski Petrovac |
Stanovništvo | |
Stanovništvo ((1991)) | 430 |
Geografija | |
Koordinate | 44°33′37″N 16°33′21″E / 44.5603°N 16.5558°E / 44.5603; 16.5558 |
Jasenovac Jasenovac (Bosne i Hercegovine) |
Koordinate: 44° 33′ 37" SGŠ, 16° 33′ 21" IGD Jasenovac je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Bosanski Petrovac koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 430 stanovnika.[1]
Geografija
Naselje je smješteno uz put Bosanski Petrovac – Ključ, u dužini oko 4 km, na sjevernoj strani Bravskog polja, ispod Grmečkih vrhunaca. Prostor sela je nagnut prema polju i nije svuda jednake visine. Prosječna nadmorska visina je preko 800 metara. Nema ni jednog većeg izvora vode pa naselje tokom godine ima probleme sa vodosnabdjevanjem.
Istorija
U doba Ilira ovo je bilo granično područje plemena iz dalmatinskog zaleđa (Sardeata i Deura), prema plemenu Mezeji na sjeveru. sa kojima i nije bilo užih kontakata, što se odrazilo i na kasnija vremena. Naime, još i danas, stanovništvo Petrovačkog i Bravskog polja ovo područje ne smatra Bosnom u njenom istorijskom značenju. Bosnom se smatraju područja oko Bosanske Krupe, Lušci Palanka, Sanice i Ključa, pa oko Banje Luke, dakle, sve ono što je sa druge strane Grmeča, u dolinama Une, Sane i Vrbasa, koje su u antici držali Mezeji. Ni u srednjem vijeku Petrovačko s Bjelajskim i Bravskim poljem nije pripadalo Donjoj Slavoniji ni kasnije bosanskim Donjim krajevima, nego je bilo povezano s političkim i vjerskim strukturama na jugu.[2]. Čak i u prvom periodu osmanske okupacije ovo je područje vezano za Kliški sandžak sa sjedištem u Dalmaciji. Tek je mirom u Sremskim Karlovcima 1699 god. i uspostavljanjem granice na Uni ovo područje postalo u svakom pogledu vezano za teritoriju koja čini današnju Bosnu i Hercegovinu.
Gradina više Jasenovca je ruševina zidane građevine. U njegovim raskopinama je nađeno koplje. Druga gradina, na brdu Visoko, je iz rimskog perioda. Tu je pronađen lijepo otesan meki kamen sa likom i sa latinskim natpisom. No, previše je kamen oštećen pa do kraja nije bilo moguće rekonstruisati natpis.[3] Tu je nađen i dukat iz vremena cara Teodosija, čiji je lik na jednoj strani, a na drugoj su car Konstantin Veliki i carica Jelena sa krstom u ruci.[4] Ovuda su prolazili i rimski i turski put za dolinu Sane.
Kroz selo je nekad prolazila uskotračna pruga Drvar – Prijedor.
U selu je rođen Narodni heroj Mile Latinović.[5]
Stanovništvo
Nacionalnost | 1991. |
Srbi | 424 |
Muslimani | 0 |
Hrvati | 0 |
Jugosloveni | 4 |
ostali | 2 |
Ukupno | 430 |
Privreda
Reference
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
- ↑ „Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE”. Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja”. Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Ilija Radulović: Narodni heroj Mile Latinović”. Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 7. Pristupljeno 9. 2. 2016.
Vanjske veze
Portal Bosna i Hercegovina |
- p
- r
- u