Kmetovce

Kmetovce
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Upravni okrug Kosovskopomoravski
Opština Gnjilane
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 42°29′31″N 21°31′40″E / 42.4919°N 21.5278°E / 42.4919; 21.5278
Nadmorska visina 517 m
Kmetovce na mapi Srbije
Kmetovce
Kmetovce
Kmetovce (Srbije)


Koordinate: 42° 29′ 31" SGŠ, 21° 31′ 40" IGD
Kmetovce (alb. Plakaj/Kmetofc) je naselje u opštini Gnjilane na Kosovu i Metohiji. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Kmetovce površine 601 ha. Pod istim imenom Kmetovce se pominje još od srednjeg veka, od 1437. godine. U blizini naselja stoje ostaci nekadašnjeg manastira koji je podignut u vreme srpskog cara Stefana Dušana. Manastirska crkva je najpre bila posvećena Sv. Dimitriju, a kasnije Sv. Varvari. Crkva je stradala posle Kosovske bitke 1389. godine, a do temelja je porušena u 18. veku. Posle tog rušenja tesanici iz njenih zidova su upotrebljeni za građenje mostova na dvema obližnjim rečicama. Na ostacima zidova u jednom delu hrama delom su očuvane freske koje su bile živopisane u šestoj deceniji 14. veka. Ostaci crkve Sv. Varvare su delimično konzervirani šezdesetih godina 20. veka. U neposrednoj blizini manastira stoje ostaci starog srpskog sela, koje je napušteno u 18. veku, kao i još starijeg groblja.

Poreklo stanovništva po rodovima

Podaci iz 1929. godine)[1]

Srpski rodovi:

  • Limonci (9 k., sv. Nikola); doseljeni iz Kačanika oko 1830. godine posle Arbanasa.
  • Ivkovići (2 k., sv. Arhanđeo). Starinom iz Ranatovca, odakle su od Arbanasa pobegli u Sapar. Tu im Arbanasi iz Donjeg Kusca otmu devojku, ali ih Arbanasi Berišani iz Kmetovca uzmu u zaštitu i prime za sluge u svom selu.
  • Stošići (6 k., sv. Nikola); doseljeni iz Oraovice u okolini Preševa posle Ivkovića.
  • Totići (4 k., sv. Nikola). Starinom iz okoline Vučitrna, živeli u okolini Bujanovca u Turje, zatim prešli u Bilince i najzad se u Kmetovcu nastanili oko 1850. godine.
  • Stojčovići (11 k., sv. Nikola). Starinom iz Donjeg Ropotova, preseljeni iz Pančela od istoimenog roda na kupljeno imanje posle Totića.
  • Munići (2 k., sv. Đorđe); doseljeni iz Pančela od istoimenog roda oko 1880. godine, starinom su iz Sirinićke Župe.

Demografija

Naselje ima albansku etničku većinu. Broj stanovnika na popisima:

Reference

  1. Podaci: „Naselja“ knj. 28 (dr. A. Urošević: Gornja Morava i Izmornik

Vidi još

  • p
  • r
  • u
BilinceBrasaljce • Bukovik • Burince • VelekinceVladovoVlašticaVrapčić • Vrbica • GadišGnjilaneGornje KusceGornje SlakovceGornji LivočGornji Makreš • Gumnište • DobrčaneDonja BudrigaDonje SlakovceDonji LivočDonji MakrešDraganacDunavo • Žegovac • Žegovačka VrbicaŽegraInatovceKišno Polje • Kmetovce • KoretišteKravarica • Lipovica • Lovce • Mali Goden • Mališevo • Mozgovo • Mučibaba • Nosalje • Paralovo • Parteš • Pasjak • PasjanePidić • Podgrađe • PonešPrilepnicaSaparSlubicaStanišorStančić • Straža • Stublina • Ugljare • Cernica • Čelik • Šilovo • Šurlane