Komarci

Komarci (Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca.

Porodica ima oko 40 rodova i obuhvaća oko 31.000 vrsta. Razvili su se prije oko 170 milijuna godina.

Rasprostranjenost

Komarci nastanjuju sva područja na svijetu, osim polarnih područja, pustinja i područja viših od 1500 metara N/m, ali najčešće u blizini vode, neovisno o njenoj veličini i kvaliteti. No, različite vrste žive u vrlo različitim područjima.

Veliki su od 0,3 do 2 cm. Zbog svoje male građe u mogućnosti su naseliti vrlo nepristupačna staništa. Imaju usko tijelo, grbava prsa, vitke noge. Spada u opasnije štetočine jer prenosi malariju, groznicu i druge bolesti. Ženke komarca nakon oplodnje moraju sisati krv jer za izgradnju jajašaca trebaju proteine. Inače se oba spola hrane nektarom i sokovima voća, koji ne sadrže protein.

Građa tijela

  • Glava - usni organi, osjetila, složene oči i ticala
  • Prsa - noge i krila - organi za kretanje
  • Zadak - organi za probavu, izlučivanje i razmnožavanje

Spolni život

Čim se izlegu, odrasli mužjaci nakon kratkog vremena formiraju svoj novi roj. Roj je kod komaraca skupina mužjaka koji se vrtložno kreću gore dolje. U takav novoformirani roj komaraca ulijeće ženka i oplođuje se sa odabranim partnerom. Kod pojedinih vrsti komaraca oplodnja se odvija u zraku, ali ipak većina vrsti za oplodnju izabere neko mirno skrovito mjesto.

Let

Proučavajući let komaraca znanstvenici su utvrdili da postoje tri različita leta komaraca: migratorni, apetitivni i konzumatorni let.

Rojenje

Rojenje je vrlo specifično ponašanje kukaca i njihov je način opstanka i širenja vrste. Za rojenje svakoj zajednici kukaca potrebno je uskladiti neke od uvijeta, a kod komaraca su: stanje aktivnosti komarca, prostorni odnosi, svjetlost, vjetar, zvuk, zajednica različitih vrsta komaraca te temperatura i vlažnost. Stanje aktivnosti je najznačajniji uvjet komaraca da formiraju roj.

Nova vrsta u Hrvatskoj

Aedes albopictus (Skuse, 1894.), odnosno azijski tigrasti komarac, vrsta je komaraca čije se širenje u svijetu pažljivo prati u otprilike posljednjih dvadesetak godina. Azijski tigrasti komarac prisutan je i u Hrvatskoj otprilike od 2004. godine. Vrlo se naglo širi i prilagođava novim prostorima, zdravstveno značajan kao molestant – napasnik i kao potencijalni prijenosnik različitih arbovirusa i parazita, azijski tigrasti komarac izaziva zabrinutost svih javnozdravstvenih i znanstvenih ustanova.

Zimovanje

Kukci nepogriješivo predosjećaju dolazak zimskih dana prije svega kraćim trajanjem dnevne svjetlosti, nižih noćnih i dnevnih temperatura i slično, ovisno o vrsti. Većina vrsta komaraca zimu prezimljuje u stadiju jajašaca. Ženka zadnje generacije prije zime mora pomno odabrati mjesto polaganja zimskih jaja koja moraju osim vremenskih neprilika biti sačuvana i od eventualnih neprijatelja.

Sistematika

Ovo je samo izbor bolje poznatih rodova i vrsta:

  • Malarični komarci (Anopheles)
    • Gambijski malarični komarac (Anopheles gambiae)
    • Stephensov malarični komarac (Anopheles stephensi)
    • Anopheles maculipennis
    • Anopheles claviger
    • Anopheles plumbeus
  • Aedes
    • Aedes vexans
    • Aedes sticticus (u novije vrijeme i Ochlerotatus sticticus)
    • Aedes aegypti (u novije vrijeme i Stegomyia aegypti)
    • Aedes albopictus (u novije vrijeme i Stegomyia albopicta)
    • Aedes mariae
    • Aedes pullatus
    • Aedes punctor
    • Aedes leucomelas
    • Aedes annulipes (u novije vrijeme i Ochlerotatus annulipes)
    • Aedes cantans (u novije vrijeme i Ochlerotatus cantans)
    • Aedes cinereus
    • Aedes rossicus
    • Aedes geniculatus
  • Culex
    • Culex pipiens
    • Culex quinquefasciatus
    • Culex modestus
  • Culiseta
    • Culiseta annulata
    • Culiseta morsitans
  • Haemagoggus
  • Mansonia
    • Mansonia richiardii
  • Ochlerotatus
  • Psorophora
  • Sabethes
  • Toxorhynchites
  • Verralina
    • Verralina Harbachius
    • Verralina Neomacleaya
    • Verralina Verralina
  • Wyeomyia
  • Zeugnomyia

Izvori

Vidi još

Eksterni linkovi

Wikivrste imaju podatke o: Culicidae
Komarci na Wikimedijinoj ostavi