Levantsko more
Levantsko more je najistočniji dio Sredozemnog mora.
Geografija
Levantsko more graniči s Turskom na sjeveru, Sirijom, Libanona, Izraelom i pojasom Gaze na istoku, Egiptom i Libijom na jugu, i Egejskim morem na sjeverozapadu. Zapadna granica mora ka otvorenom Mediteranu (koje se naziva i Libijsko more) se definira kao linija od rta Ra al-Hilal u Libiji do ostrva Gavdos, južno od grčkog ostrva Kreta. Najveće ostrvo u Levantskom moru je Kipar. Najveća dubina mora je 4.384 metara i nalazi se kod Plinija Trench, oko 80 km južno od Krete. Prostire se na površini od 320.000 km2.
Sjeverni dio Levantskog more između Kipra i Turske se naziva Cilicija. Također na sjeveru su velike uvale Iskenderskog zaliva (sjeveroistok) i Antalijskog zaliva (sjeverozapad).
Levantski bazen
Levantski plinski bazen se nalazi unutar Levantskog bazena.[1][2]
Ekologija
Suecki kanal je završen 1869. godine i povezuje Levantsko more sa Crvenim morem. Crveno more je veće od Levantskog, tako da kanal služi kao plimni talas koji vodu Crvenog mora preliva u Levantsko more. Velika gorka jezera su hiperslana prirodna jezera i čine dio kanala, blokirali su migraciju vrsta Crvenog mora u Mediteran tokom nekoliko decenija, ali kako se salinitet ovih jezera postepeno izjednačio sa salinitetom Crvenog mora, prepreka za migracije je uklonjena, i biljke i životinje iz Crvenog mora su počele da koloniziraju Levantsko more. Ova migracija vrsta poznata je kao Lessepsian migracija, nazvana po Ferdinandu de Lessepsu, glavnom inženjeru tokom izgradnje kanala.
Izgradnjom brane Aswan na rijeci Nil 1960. godine smanjen je dotok slatke vode i mulja u Levantsko more. To je doprinjelo tome da je Levantsko more postalo relativno slanije i siromašnije hranjivim tvarima nego ranije, što je dovelo do kolapsa historijski važnog ribarstva sardina što je dalo dodatnu prednost vrstama iz Crvenog mora, koje su se prilagodile ovom moru u odnosu na slanije i nutrijentima siromašnije Crveno more.
Povezano
- Levant
Izvori
Levantsko more na Wikimedijinoj ostavi
- p
- r
- u
Zemljina mora i oceani
Ålandsko more • Alboransko more • Argentinsko more • Arhipelaško more • Azovsko more • Baffinov zaljev • Balearsko more • Baltičko more • Biskajski zaljev • Botnički zaljev • Botničko more • Crno more • Danski prolaz • Davisova vrata • Egejsko more • Finski zaljev • Foxeov zaljev • Zaljev Fundy • Grenlandsko more • Gvinejski zaljev • Hebridsko more • Hudsonov zaljev • Irmingerovo more • Irsko more • Jadransko more • Jamesov zaljev • Jonsko more • Karipsko more • Keltsko more • Kretsko more • La Manche • Labradorsko more • Levantsko more • Kerčki prolaz • Libijsko more • Ligursko more • Lionski zaljev • Meksički zaljev • Mirtojsko more • Mramorno more • Norveško more • Sargaško more • Sjeverno more • Sredozemno more • Tirensko more • Trakijsko more • Venecuelanski zaljev • Zaljev Campeche • Zaljev Saint Lawrence
Adenski zaljev • Akapski zaljev • Andamansko more • Arapsko more • Bengalski zaljev • Crveno more • Khambhatski zaljev • Lakadivsko more • Malajski prolaz • Mozambički kanal • Omanski zaljev • Perzijski zaljev • Sueski zaljev • Timorsko more • Zaljev Kutch
Aljaski zaljev • Arafursko more • Balijsko more • Bandsko more • Beringovo more • Bismarckovo more • Bohajsko more • Boholsko more • Celebesko more • Čileansko more • Filipinsko more • Floresko more • Halmahersko more • Istočnokinesko more • Javansko more • Japansko more • Južno kinesko more • Kalifornijski zaljev • Kamotesko more • Koraljno more • Korsko more • Makasarski prolaz • Molučko more • Ohotsko more • Sališko more • Savusko more • Seramsko more • Sibujansko more • Solomonsko more • Sulusko more • Tajlandski zaljev • Tasmanovo more • Tonkinski zaljev • Unutarnje more • Visayansko more • Zaljev Carpentaria • Zaljev Moro • Žuto more
