Međunarodne sankcije protiv Rusije 2014.

Države koje su predstavile sankcije protiv državljana ili korporacija Rusije ili Krima
  Rusija
  Države koje su uvele sankcije
  Države članice EU-a koje su uvele sankcije

2014., nakon krimska krize te oružane eskalacije koja je dovela do rata u istočnoj Ukrajini, određen broj država i vlada je uvelo sankcije protiv pojedinaca i poduzeća Rusije ili Krima. Te države su bile SAD, EU, Kanada, Japan, Norveška, Crna Gora, Albanija, Švicarska, Moldavija, Island, Novi Zeland i Australija, kao i sama Ukrajina. Rusija je uzvratila zabranom uvoza hrane iz tih država i organizacija.

Kronologija sankcija

Prvu rundu sankcija SAD i EU su uvele 17.3. 2014., zbog Ruske aneksije Krima: uvedena je zabrana putovanja i smrznuta imovina protiv 21 službenika Rusije ili Krima.[1]

28.4., odigrala se druga runda snakcija: SAD je uveo zabranu poslovnih transkacija za sedam ruskih državljana i sedamnaest ruskih poduzeća. Istoga dana, EU je uvela zabranu putovanja za dodatnih petnaest ruskih pojedinaca.[2]

Treći krug sankcija odigrao se 17.7., kada je SAD uveo zabranu poslovanja za dvije velike ruske energetske kompanije, Rosnjeft i Novatek, dok je EU savjetovala Europskoj investicijskoj banci da više ne ulaže u ruske projekte.[3] Ruska burza RTS potom je zabilježila pad vrijednosti dionica od 4%, dok su dionice Rosnefta pale za 5 a Novateka za 11%.[4] 29.7., EU je prvi put uveo sankcije i ruskim naftnim kompanijama, bankama i vojnim poduzećima: zabranjuje se pristup financijskim tržištima EU-a, zabranjuje se prodaja oružja, osjetljive tehnologija u domeni energetike i proizvodi kojima je svrha dvostruka, i civilna i vojna. Zamrznuta je i imovina četiri ruska poslovna čovjeka bliska Vladimiru Putinu, optužena da su izvukli korist iz aneksije Krima ili aktivno podupirali destabilizaciju istoka Ukrajine.[5]

Četvrti krug još gorih sankcija uvela je EU 18.12. Prema novim mjerama, bilo kakve investicije ili financiranje na Krimu od europskih poduzeća i kompanija zabranjene su i tako postale nezakonite, te je isto tako zabranjeno i europskim turističkim agencijama i jahtama uplovljavanje na bilo koju luku tog poluotoka. Isto je tako zabranjen izvoz pojedinih dobara i tehnologija Krimu, poglavito onog koji se tiče prijevoza, telekomunikacija, energetskog sektora ili industrije proizvodnje nafte, plina i minerala.[6] SAD je nove sankcije uveo 9.12., a na njima se našla i najveća ruska banka, Sberbank, dok je zamrznuta imovina pet obrambenih ruskih tehnoloških kompanija te uvedena zabrana izvoza robe, usluga ili tehnologija koje podupiru istraživanje ili proizvodnju za rusko duboko more, arktičku obalu ili projekte koji imaju potencijal proizvoditi naftu, a to najviše pogađa pet kompanija – Gazprom, Gazprom Njeft, Lukoil, Surgutneftegas i Rosnjeft.[7]

3.9., Australija je odlučila zabraniti prodaju urana Rusiji u znak prosvjeda protiv politike Moskve prema Ukrajini.[8]

Uz ove mjere, Rusija je kao članica izbačena i iz skupine G-8[9] i Vijeća Europe.[10]

Ekonomski gubici

Ruski ministar financija Anton Siluanov je izjavio da su Rusiju 2014. sankcije i pad cijena nafte za preko 30 posto koštale ukupno 140 milijardi $.[11] Do kraja 2014., ruska rublja je pala za 50 % u odnosu na dolar, te je 16.12. 2014. ruska središnja banka odlučila da se ključna kamatna stopa u Rusiji poveća sa 10,5 na 17 %, što je bio velik teret običnom stanovniku Rusije.[12]

Povezano

Izvori

  1. ↑ BBC News (17.3. 2014). „Ukraine crisis: EU and US impose sanctions over Crimea”. bbc.co.uk. 
  2. ↑ BBC News (28.4. 2014). „Ukraine crisis: US and EU to intensify Russia sanctions”. bbc.co.uk. 
  3. ↑ BBC News (17.7. 2014). „Ukraine crisis: US and EU boost sanctions on Russia”. bbc.co.uk. 
  4. ↑ BBC News. „Russian shares fall on Ukraine sanctions boost”. bbc.co.uk. 
  5. ↑ „EU i SAD uveli nove sankcije Rusiji; Merkel: To je bilo neizbježno”. Slobodna Dalmacija. 29.7. 2014. 
  6. ↑ „Crimea and Sevastopol: Further EU sanctions approved”. Vijeće Europe. 18.12. 2014. 
  7. ↑ „Announcement of Expanded Treasury Sanctions within the Russian Financial Services, Energy and Defense or Related Materiel Sectors”. US Department of the Treasury. 9.12. 2014. 
  8. ↑ „Australija prestaje prodavati uran Moskvi”. Slobodna Dalmacija. 3.9. 2014. 
  9. ↑ Abby Ohlheiser (24.3. 2014). „After Kicking Out Russia, the G8 Is Now The G7”. Wire. Arhivirano iz originala na datum 2015-01-10. Pristupljeno 2014-09-08. 
  10. ↑ Luka Harding (10.4. 2014). „Russia delegation suspended from Council of Europe over Crimea”. Guardian. 
  11. ↑ Olga Tanas (24.11. 2014). „Russia Sees $140 Billion Annual Loss From Oil, Sanctions”. Bloomberg. 
  12. ↑ BBC News (16.12. 2014). „Russia makes drastic rate rise to 17% to stem rouble decline”. 

Vanjske veze

  • Europska poduzeća zbrajaju troškove sankcija protiv Rusije
  • Rusija suočena sa sankcijama i padom cijena nafte Arhivirano 2014-09-08 na Wayback Machine-u Moscow Times
  • Učinak sankcija na Rusiju i Europu Economist
  • Putinove sankcije protiv Rusije New Yorker
  • Vijeće Europe; Službeni popis svih sankcija Rusiji