Proporcionalni izborni sistem

 
Ovaj članak je dio serije
na temu Politika
Izbori
  • Ždrijeb (izbori)
  • Dopunski izbori
  • Izborna prevara
  • Izborna predstava
  • Izbori s fiksnim terminom
  • Opći izbori
  • Preliminarni izbori
  • Posredni izbori
  • Lokalni izbori
  • Referendum
  • Kritika elektoralizma
Terminologija
  • Raspodjela
  • Prijelazno glasanje
  • Gerrymandering
  • Delimitacija
  • Većinski-manjinski distrikti
  • Nesting
  • Tajno glasanje
  • Biračko pravo
Pod-serija
Liste
  • Izbori po zemljama
  • Izborni rezultati po zemlji
  • Izborni kalendar
  • p
  • r
  • u

Proporcionalni ili razmjerni izborni sistem je izraz koji se koristi za izborne sisteme, odnosno metode izbora za predstavnička tijela u kojima se umjesto pojedinačnih kandidata biraju tzv. kandidatske liste, a tako osvojena mjesta (mandati) raspoređuju u skladu s razmjerom (postotkom) glasova koje je određena lista osvojila u odnosu na ukupan zbroj svih glasova. Postoje različite metode kojima se izračunava razmjer glasova, odnosno rješavaju problemi vezani uz višak/manjak i tzv. "propale" glasove; neki od tih sistema predstavljaju i svojevrstan hibrid sa većinskim izbornim sistemima.

Proporcionalni izborni sistemi su se prvi put počeli pojavljivati s razvojem moderna demokracije u 19. vijeku. Jedan od prvih je izradio belgijski matematičar Victor D'Hont, koji je po njemu dobio ime, a koga su s vremenom preuzele brojne evropske države, pogotovo za vrijeme i neposredno nakon prvog svjetskog rata.

Kao argument u prilog proporcionalnog sistema se često navodi da on najvjernije odražava opću volju birača, odnosno dozvoljava da budu adekvatno predstavljene sve političke opcije; proporcionalni sistem također sprečava svemoć vladajuće stranke odnosno promiče višestranačje temeljeno na konsenzusu i dogovoru. Kritičari, pak, drže da proporcionalni sistem isto tako može dati preveliki uticaj ekstremnim strankama, odnosno dovesti do trajne političke nestabilnosti kada se većinska vlada ovisi o podršci niza malih stranaka; glasanje za stranke umjesto pojedinaca pak može dovesti do stvaranja partitokracije i otuđenja predstavnika od svojih birača. Kao jedno od sredstava kojima se nastoji učvrstiti politička stabilnost, mnogi politički sistemi sadrže institut izbornog cenzusa.

Na prostoru bivše Jugoslavije se primjenjivao na izborima u Kraljevini Jugoslaviji, a nakon izbora 1990. su ga, u većoj ili manjoj mjeri, preuzele sve bivše jugoslavenske republike te ga u pravilu koriste za izbor predstavničkih tijela na nacionalnoj i regionalnoj i, rjeđe, lokalnoj razini.

Izvori

Vanjske veze

  • Proportional Representation Library Arhivirano 2010-03-09 na Wayback Machine-u
  • "Proportional representation" Arhivirano 2008-12-10 na Wayback Machine-u Center for Voting and Democracy
  • Handbook of Electoral System Choice Arhivirano 2010-04-28 na Wayback Machine-u
  • "Electoral Systems" Arhivirano 2007-10-13 na Wayback Machine-u, World Policy Institute
  • Quantifying Representativity Article by Philip Kestelman
  • The De Borda Institute A Northern Ireland-based organisation promoting inclusive voting procedures
  • Electoral Reform Society Arhivirano 2007-08-24 na Wayback Machine-u founded in England in 1884, the longest running PR organization. Contains good information about Single Transferable Vote -the Society's preferred form of PR
  • Electoral Reform Australia
  • Proportional Representation Society of Australia
  • Fair Vote Canada
  • Why Not Proportional Representation?
  • Vote Dilution means Voters have Less Voice Law is Cool site
  • Proportional Representation and British Democracy Debate on British electoral system reform
  • Felsenthal, Dan S. (2010). „Review of paradoxes afflicting various voting procedures where one out of m candidates (m ≥ 2) must be elected”. Assessing Alternative Voting Procedures (London, UK: London School of Economics and Political Science). Pristupljeno October 9, 2011.