Put svetog Jakova

Put za Santiago de Compostela
Svjetska baština – UNESCO
 Španija
Registriran:1993. (17. zasjedanje)
Vrsta:kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Put za Santiago (španjolski: Camino de Santiago) je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španjolske i cijele Europe koji vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova. Zbog toga se naziva još i Putem Svetog Jakova. Tijekom cijelog Srednjeg vijeka, Santiago de Compostela je bilo vrlo popularno hodočasničko odredište, te je na ovoj trasi izgrađeno oko 1.800 građevina, vjerskih, ali i svjetovnih, od velikog povijesnog značaja. Put je odigrao temeljnu ulogu u poticanju kulturne razmjene između Iberijskog poluotoka i ostatka Europe u srednjem vijeku. On ostaje svjedočanstvo snage kršćanske vjere među ljudima svih društvenih slojeva iz cijele Europe. Kasnije je zanimanje za ovo hodočašće oslabilo, ali u današnje vrijeme ponovo mu se vraća popularnost. Postoji nekoliko verzija Puta Svetog Jakova, ali klasična verzija je francuski put Svetog Jakova.

Vijeće Europe mu je 1987. god. dodijelilo titulu "Glavne ulice Europe". UNESCO je 1993. god. proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago UNESCO-vom svjetskom kulturnom baštinom.

  • Put svetog Jakova između Ciruena i St. Domingo de la Calzada
    Put svetog Jakova između Ciruena i St. Domingo de la Calzada
  • Katedrala svetog Jakova u Santiago de Composteli
    Katedrala svetog Jakova u Santiago de Composteli
  • Hodočasnički atributi
    Hodočasnički atributi
  • Spomenik hodočasnicima u Burgosu
    Spomenik hodočasnicima u Burgosu
  • Putokaz za hodočasnike u Kantabriji
    Putokaz za hodočasnike u Kantabriji

Vanjske veze

Put svetog Jakova na Wikimedijinoj ostavi
  • Službena stranica katedrale u Santiago de Composteli
  • www.infocamino.com Arhivirano 2007-07-22 na Wayback Machine-u
  • Put Svetog Jakova (Jakobsweg) (njem.)[mrtav link]
  • p
  • r
  • u
Materijalna baština
Univerzitet i historijska župa Alcalá de Henares   Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi   Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španije   Mudéjar arhitektura u Aragonu   Kulturni krajolik Aranjuez   Arheološki lokalitet Atapuerca   Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros)   Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni   Biskajski most   Katedrala u Burgosu   Stari grad Cáceres   Historijski centar Cordobe   Zidine historijskog grada Cuenca   Doñana   Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu   El Escorial   Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1)   Nacionalni park Garajonay   Djela Antonija Gaudíja   Herkulesov toranj   Ibiza (bioraznolikost i kultura)   Las Médulas   Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji   Rimske zidine Luga   Arheološki kompleks Mérida   Pyrénées-Monte Perdido 2)   Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici   Put Svetog Jakova 2)   Samostan Poblet   Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena   Stari grad Salamanca   San Cristóbal de La Laguna   Samostani San Millán Yuso i Suso   Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe   Stari grad Santiago de Compostela   Stari grad Segovia s akveduktom   Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana   Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli   Arheološki kompleks Tàrraco   Nacionalni park Teide   Stari grad Toledo   Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza   Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi


Španska zastava
Misterij Elxa   Flamenko   Katalonski ljudski tornjevi   Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí  Mediteranska prehrana3)   Festival Petum u Bergi   Sibilina pjesma na Majorci   Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera   Sokolarstvo4)   Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 243025258
  • LCCN: sh2010013310
  • GND: 4114067-9
  • NKC: ge624484