Rudolf Hitrec
| |||||||||||||||||||||||||||||
| Napomene | |||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| * Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima | |||||||||||||||||||||||||||||
prim. dr. Rudolf Hitrec (Zagreb, 12. travnja 1903. - Zagreb, 13. siječnja 1970.), hrvatski nogometaš, liječnik i sportski djelatnik.
Igračka karijera
Bio je punih 12 godina aktivan nogometaš, igrač sredine terena. Od 1919. do 1921. bio je član Concordije, a od 1921. do 1930. nosio je dres Građanskog, s kojim je osvojio prvenstva 1923., 1926. i 1928.
Ima jedan nastup za reprezentaciju Jugoslavije, 30. svibnja 1926. protiv Bugarske u Zagrebu (pobjeda 3:1). Igrao za reprezentaciju Zagrebačkog nogometnog podsaveza s kojom je osvojio tri uzastopna Kupa kralja Aleksandra (1924., 1925. i 1926.)
Iako je bio vrlo poznat i priznat igrač, uvijek je bio u sjeni svog brata, legendarnog zagrebačkog nogometaša Ivana Ice Hitreca.
Povjerenik HNS-a
Nastankom Nezavisne Države Hrvatske došlo do reorganizacije čitavog sustava, pa tako i sporta, pa i nogometa, te su na čelo Hrvatskog nogometnog saveza i njegovih podorganizacija imenovani povjerenici. Državni vođa tjelesnog odgoja i športa Miško Zebić imenovao je dr. Rudolfa Hitreca za prvog povjerenika, odnosno predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza sa širim ovlastima, među kojima je bila i uloga izbornika.[1]
Izbornik
Na prvu reprezentativnu utakmicu Hrvata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nije trebalo dugo čekati. Naime, već 15. lipnja 1941., dakle samo dva mjeseca od utemeljenja NDH, reprezentacija je, iako još ne i formalno član svjetske nogometne udruge - FIFA–e, nastupila u Beču protiv iskusne i snažne momčadi Njemačke i izgubila visokih 1:5, što do danas spada u tri najveća poraza u povijesti hrvatske reprezentacije. Za tu utakmicu dužnost izbornika obnašao je sam povjerenik HNS–a, dr. Rudolf Hitrec, a kako je nedugo potom, 4. srpnja, Državni vođa Miško Zebić, dekretom imenovao za izbornika Bogdana Cuvaja, dr. Hitrecu je to bila i jedina utakmica na položaju izbornika.
Liječnik
prim. dr. Hitrec bio je cijenjeni i poznati zagrebački internist, između ostalog je od 1945.-1963. u tadašnjoj Vojnoj bolnici II, u Vlaškoj ulici vodio Interni odjel s 200 kreveta.[2]
Izvori
- Roman Garber, ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.]
- p
- r
- u
Predsjednici Hrvatskog nogometnog saveza
prof. dr. Milovan Zoričić (1912. - 1914.) • Vladimir Očić (1914.) • dr. Milan Graf (1914. - 1919.) • dr. Ivo Kraljević (1939. - 1941.) • dr. Rudolf Hitrec (1941. - 1942.) • Vatroslav Petek (1942. - 1944.) • dr. Rinaldo Čulić (1944. - 1945.) • Mijo Hršak (1945. - 1947.) • Lazo Vračarić (1947. - 1950.) • inž. Boris Bakrač (1950. - 1953.) • Vlado Ranogajec (1953. - 1957.) • Mirko Oklobdžija (1957. - 1959.) • Pero Splivalo (1959. - 1965.) • Luka Bajakić (1965. - 1966.) • Bruno Knežević (1966. - 1971.) • Ivan Kolić (1971. - 1976.) • Vlado Bogatec (1976. - 1978.) • Ljubo Španjol (1978. - 1981.) • Željko Huber (1981. - 1982.) • Dušan Veselinović (1982. - 1984.) • Milivoj Ražov (1984. - 1985.) • Adam Sušanj (1985. - 1986.) • Antun Ćilić (1986. - 1988.) • Paško Viđak (1988. - 1990.) • dr. Mladen Vedriš (1990. - 1994.) • dr. Damir Matovinović (v.d.) (1994. - 1995.) • Đuro Brodarac (1995.) • Nadan Vidošević (1995. - 1996.) • dr. Josip Šoić (1996. - 1997.) • Branko Mikša (1997. - 1998.) • Vlatko Marković (1998. - 2012.) • Davor Šuker (od 2012.)
