Ustav Singapura

Ustav Singapura
Ustav Republike Singapur
Čl. 155. Ustava u tiskanom izdanju iz 1999. godine
Osnovne informacije
Država	Singapur
Tip	ustav
Referenca	Zakon br. B 43 (1965.)
Prihvaćanje i stupanje na snagu
Stupanje na snagu	9. kolovoza 1965.
Online verzija
Ustav Singapura
Status: Na snazi

Ustav Republike Singapur (engleski: Constitution of the Republic of Singapore; kineski: 新加坡共和國憲法, Xīnjiāpō Gònghéguó Xiànfǎ; malajski: Perlembagaan Republik Singapura; tamilski: சிங்கப்பூர் குடியரசின் அரசியல் சாசனம், Ciṅkappūr Kuṭiyaraciṉ Araciyal Cācaṉam), najviši zakonski akt u Singapuru. Singapur ima pisani ustav, koji je stupio na snagu 9. kolovoza 1965. godine, a izveden je iz Ustava države Singapur iz 1963. godine, odredbi Saveznog ustava Malezije koje su primjenjive na Singapur temeljem Zakona o nezavisnosti Republike Singapur iz 1965. godine, kao i samog Zakona o nezavisnosti. Tekst Ustava jedan je od pravno obvezujućih izvora ustavnog prava u Singapuru, a ostali su sudska tumačenja Ustava i nekih drugih zakonskih akata. Neobvezujući izvori su oni koji su imali utjecaj na oblikovanje ustavnog prava, poput "mekog prava", ustavnih konvencija i međunarodnog javnog prava.

U vršenju svoje izvorne nadležnosti – to jest, svoje ovlasti da prvi puta saslušava slučajeve – Visoki sud provodi dvije vrste sudske revizije: sudsku reviziju zakona i sudsku reviziju upravnih akata. Iako je u slučaju iz 1980. Tajno vijeće zaključilo da temeljne slobode u Dijelu IV. Ustava treba tumačiti široko, singapurski sudovi obično usvajaju filozofiju poštovanja prema Parlamentu i snažnu pretpostavku ustavnosti, što je dovelo do toga da se temeljne slobode u određenim slučajevima tumače usko. Sudovi također općenito prihvaćaju teleološki pristup, dajući prednost tumačenjima koja promiču svrhu ili cilj koji stoji iza ustavnih odredbi.

Članak 4. Ustava izričito navodi da je Ustav najviši zakononski akt u zemlji. Također, čini se kako Ustav Singapura zadovoljava Diceyjeva tri temeljna kriterija za zakonsku nadmoć u odnosu na druge akte: kodificiranost, rigidnost i postojanje sudske revizije od strane sudova. Međutim, smatra se kako Ustav u praksi možda i nije najsnažniji akt i da se singapurski pravni sustav de facto oslanja na parlamentarni suverenitet.

Postoje dva načina izmjene Ustava, ovisno o prirodi odredbe koja se mijenja. Većina članaka Ustava može se mijenjati uz potporu više od dvije trećine svih zastupnika u Parlamentu nakon drugog i trećeg čitanja svakog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ustava. Međutim, odredbe koje štite suverenitet Singapura mogu se izmijeniti samo ako ih na nacionalnom referendumu podrže najmanje dvije trećine ukupnog broja svih glasova. Ovaj se zahtjev također odnosi na članke 5(2A) i 5A, iako te odredbe još nisu na snazi. Članak 5(2A) štiti određene temeljne ustavne odredbe kao što su temeljne slobode iz IV. dijela Ustava te članke koji se odnose na izbor predsjednika, kao i na ovlasti, plaću, imunitet od tužbi i smjenjivanje s dužnosti. S druge strane, članak 5A omogućuje predsjedniku da stavi veto na predložene ustavne amandmane koji izravno ili neizravno zaobilaze ili ograničavaju njegove diskrecijske ovlasti. Ove odredbe još nisu na snazi jer Vlada instituciju izabranog predsjednika tumači kao instituciju koja se razvija i kojoj su potrebna daljnja usavršavanja.

Malezijski sudovi razlikuju "konstituirajuću vlast" od "zakonodavne vlasti" Parlamenta. Kada Parlament mijenja Ustav obnašajući konstitutivnu vlast, zakon o izmjenama i dopunama ne može se pobijati kao neustavan. Stav Singapura nejasan je po ovom pitanju jer ono nikada nije pokrenuto pred singapurskim sudovima. Međutim, pretpostavlja se da će oni vjerojatno primijeniti malezijsko stajalište, budući da su relevantne odredbe Ustava Malezije i Ustava Singapura suštinski identične. Osim toga, Visoki je sud odbacio doktrinu o osnovnoj strukturi ili osnovnim značajkama koju je razvio Vrhovni sud Indije, što znači da parlamentu nije onemogućena izmjena ili ukidanje bilo koje odredbe Ustava, čak ni one koja se smatra temeljnom.

Izvori

Pravo

Presedani

Kesavananda Bharati v. The State of Kerala [1973] INSC 258 Arhivirano 6 May 2015 na Wayback Machine-u, A.I.R. 1973 S.C. 1461, Supreme Court (India).
Phang Chin Hock v. Public Prosecutor [1980] 1 M.L.J. [Malaya Law Journal] 70, Federal Court (Malaysia).
Teo Soh Lung v. Minister for Home Affairs [1989] 1 S.L.R.(R.) 461, H.C. (Singapore) ("Teo Soh Lung (H.C.)").
Taw Cheng Kong v. Public Prosecutor [1998] 1 S.L.R.(R.) 78, H.C. (Singapore) ("Taw Cheng Kong (H.C.)").
Public Prosecutor v. Taw Cheng Kong [1998] SGCA 37, [1998] 2 S.L.R.(R.) 489, Court of Appeal (Singapore), archived from the original on 13 April 2009 ("Taw Cheng Kong (C.A.)").

Normativni akti

Ustav Republike Singaput (1985 Rev. Ed., 1999 Reprint Arhivirano 12 May 2012 na Wayback Machine-u).
Zakon o nezavisnosti Republike Singapur iz 1965. ([https://sso.agc.gov.sg/Act/RSIA1965 Br. 9 iz 1965., 1985. izm.) ("RSIA").

Ostalo

Lee, Jack Tsen-Ta (1995), „Rediscovering the Constitution”, Singapore Law Review 16: 157–211, arhivirano iz originala na datum 30 June 2021, pristupljeno 24 December 2012 .
Neo, Jaclyn Ling-Chien; Lee, Yvonne C[hing] L[ing] Lee (2009), „Constitutional Supremacy: Still a Little Dicey?”, Thio, Li-ann; Tan, Kevin Y[ew] L[ee], Evolution of a Revolution: Forty Years of the Singapore Constitution, London: Routledge-Cavendish, pp. 153–192, ISBN 978-0-415-43862-9 .
Penna, L[akshmikanth] R[ao] (1990), „The Diceyan Perspective of Supremacy and the Constitution of Singapore”, Malaya Law Review 32: 207–238, arhivirano iz originala na datum 28 September 2018, pristupljeno 9 March 2022 .
Tan, Kevin Yew Lee (1989), „The Evolution of Singapore's Modern Constitution: Developments from 1945 to the Present Day”, Singapore Academy of Law Journal 1: 1–28, arhivirano iz originala na datum 27 September 2018 .
Tan, Kevin Y[ew] L[ee] (1999), „A Short Legal and Constitutional History of Singapore”, Tan, Kevin Y[ew] L[ee], The Singapore Legal System, Singapore: Singapore University Press, pp. 26–66, ISBN 978-9971-69-213-1 .
Thio, Li-ann (2004), „Constitutional 'Soft' Law and the Management of Religious Liberty and Order: The 2003 Declaration on Religious Harmony”, Singapore Journal of Legal Studies: 414–443, SSRN 953599 .
Thio, Li-ann (2009), „In Search of the Singapore Constitution”, Thio, Li-ann; Tan, Kevin Y[ew] L[ee], Evolution of a Revolution: Forty Years of the Singapore Constitution, London: Routledge-Cavendish, pp. 323–360, ISBN 978-0-415-43862-9 .
Thio, Li-ann (2009), „Protecting Rights”, Thio, Li-ann; Tan, Kevin Y[ew] L[ee], Evolution of a Revolution: Forty Years of the Singapore Constitution, London: Routledge-Cavendish, pp. 193–233, ISBN 978-0-415-43862-9 .
Thio, Li-ann (2012), A Treatise on Singapore Constitutional Law, Singapore: Academy Publishing, ISBN 978-981-07-1515-1 .

Članci

Tan, Eugene; Chan, Gary (20 September 2011), „The Constitution”, The Singapore Legal System, Singapore Academy of Law, arhivirano iz originala na datum 24 July 2011 .
Lee, Jack Tsen-Ta (2007), „Interpreting Bills of Rights: The Value of a Comparative Approach”, International Journal of Constitutional Law 5 (1): 122–152, DOI:10.1093/icon/mol042 .

Knjige

张黎衍, Li-ann Thio (1966), Report of the Constitutional Commission 1966 [chairman: Wee Chong Jin], Singapore: Government Printer, OCLC 51640681, arhivirano iz originala na datum 27 September 2018 .
Sheridan, L[ionel] A[stor], ur. (1961), Malaya and Singapore, the Borneo Territories: The Development of Its Laws and Constitution, London: Stevens, OCLC 1838341 .
Tan, Kevin Y[ew] L[ee]; Thio, Li-ann (2010), Constitutional Law in Malaysia and Singapore (3rd izd.), Singapore: LexisNexis, ISBN 978-981-236-795-2 .
Tan, Kevin Y[ew] L[ee] (2011), An Introduction to Singapore's Constitution (rev. (2nd) izd.), Singapore: Talisman Publishing, ISBN 978-981-08-6456-9 .
Thio, Li-ann; Tan, Kevin Y[ew] L[ee], ur. (2009), Evolution of a Revolution: Forty Years of the Singapore Constitution, London; New York, N.Y.: Routledge-Cavendish, ISBN 978-0-415-43862-9 .