Uvajnat
Uvajnat | ||
---|---|---|
Dio | ||
Pogled na planine | ||
Dužina masiva: | 100 km | |
Širina masiva: | 90 km | |
Površina masiva: | 9000 km² | |
Najviši vrh: | 1,934 ( m) | |
Zaštićene oblasti: | ||
Država: | Libija Egipat Sudan |
Uvajnat (arapski: جبل العوينات/Gabal El ʿUwaināt ili Jabal al-ʿUwaināt, što prevedeno znači Izvorske planine) je planinski masiv na tromeđi Libije, Egipta i Sudana.[1]
Masiv je poznat po prahistorijskim petroglifima koje otkrio egipatski istraživač Ahmed Hasanejn, on je 1923. prošao prvih 40 km masiva prema istoku.[2] Gravirani u pješčenjaku prikazuju lavove, žirafe, nojeve, gazele, krave i male ljudske likove.
Geografske karakteristike
Masiv je igrao presudnu ulogu od Donjeg pleistocena, naročito između 12 000 i 7. milenija pne., kada su povoljne klimatske prilike omogućile razvoj prvih afričkih pastirskih zajednica.[3]
Na kraju tog perioda oko 7. milenija pne. pomalo naglo došlo je do sušenja Sahare, pa su stanovnici krenuli prema vlažnijim krajevima doline Nila i Supsaharske Afrike. To je dovelo do razvoja Egipatske civilizacije i velikih afričkih migracija.[3]
Geološki i morfološki masiv se sastoji od dva različita dijela. Zapadni dio sav leži u Libiji, njime dominira erodirani ostatak velike granitne kupole dijametra 24 km, formirane prije nekih 50 milijuna godina. On je u osnovi građen od stijenaa, u rasponu od granita do sijenita.[3]
Istočni dio zvan Visoravan Hasanejn prostire se po Sudanu i Egiptu, sastoji se od velikih blokova paleozojskih - mezozojskih pješčenjaka koji na zapadu leže na granitu. Tu se nalazi najviši vrh masiva koji doseže do 1930 metara.[3]
Masiv se prostire na pačetvorini 100 x 90 km, na površini od 9.000 km². Od tog 5.400 km² pripada Libiji, - 1.964 km² Sudanu i 1.636 km² Egiptu.[3]
Kiše su vrlo rijetke, kojiput može proći i 10-15 godina bez nje.[1]
Izvori
Vanjske veze
- Jebel Uweinat (en)