Brazzaville

Brazzaville
Brazavil (transliteracija)
Pogled na grad iz zraka
Pogled na grad iz zraka
Pogled na grad iz zraka
Koordinate: 4°16′S 15°17′E / 4.267°S 15.283°E / -4.267; 15.283
Država  Republika Kongo
Departman Departman Brazavil
Vlast
 - Gradonačelnik Hugues Ngouélondélé
Površina
 - Područje utjecaja 100 km²
Visina 320
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 1,373.382[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+1)
Karta
Brazzaville na mapi Republike Kongo
Brazzaville
Brazzaville
class=notpageimage|
Brazzaville na karti Konga

Brazzaville je najveći i glavni grad Republike Kongo. U njemu živi 1,373.382 stanovnika[1] što je skoro jedna trećina svih stanovnika zemlje.

Geografija

Satelitska snimka rijeke Kongo s pozicijom grada

Brazzaville leži na sjevernoj obali rijeke Kongo, preko puta Kinshase, odmah ispod bazena Malebo na relativno ravnom zemljištu oruženom savanom. Brazzaville je udaljen oko 506 km od Atlanskog oceana i luke Pointe-Noire.[2]

Administrativna podjela

Grad je administrativno podjeljen na 7 okruga (arondismana), a to su:

  • Makélékélé (1)
  • Bacongo (2)
  • Poto-Poto (3)
  • Moungali (4)
  • Ouenzé (5)
  • Talangaï (6)
  • Mfilou (7)

Klima

Brazzaville ima tipičnu tropsku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, s dužom sezonom kiša koja traje od oktobra do maja, te kraćim zimskim sušnim periodom koji kulminaciju ima od jula do augusta. Temperaturne oscilacije su male, tako da ima relativno konstantnu temperaturu tokom cijele godine koja se kreće od 26 do 30 °C.


Klimatološki medijani za Brazzaville
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 31 32 33 33 32 29 28 29 31 32 31 31 31
Srednji minimum (°C) 21 21 21 22 21 18 17 18 20 21 21 21 20
Precipitacija (mm) 135 145 196 196 159 8 3 3 30 119 222 142 1 358
Izvor: [3]


Historija

Brazzaville je osnovan 1883. kada je selo Ntamo kupio od lokalnih domorodaca francuski istraživač talijanskih korijena Pierre Savorgnan de Brazza[2] (po njemu je grad kasnije dobio ime). On je u ime Francuske sklopio sporazum sa lokalnim plemenima o zaštiti (protektoratu). Nakon četiri godine Francuzi su izgradili grad koji je trebao osigurati Francuzima prisutnost, nasuprot susjednom belgijskom Léopoldvillu. Nakon Berlinske konferencije 1884. Francuska je i službeno potvrdila svoj suverenitet nad tim dijelom Konga, tako da je Brazzaville postao glavni grad kolonije Francuski Kongo, a zatim njihove federacije Francuske Ekvatorijalne Afrike (Gabon, Centralnoafrička Republika, Čad i Kongo).[2] Francuzi su 1924 izgradili željezničku prugu do atlanske luke Pointe-Noire.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata grad je bio pod kontrolom vlade iz Vichya, a nakon njenog sloma u gradu je 1944. održan susret predstavnika de Gaullea i predstavnika francuskih afričkih kolonija. Rezultat tog susreta bila je poznata Brazavilska deklaracija, koja je trasirala buduće odnose između kolonija i Francuske nakon rata.

Mauzolej osnivača grada Pierra Savorgnana de Brazze

Sve do ranih 1960-ih i stjecanja nezavisnosti, centar grada (sa upravom i tgovinama) bio je čisto evropski, s afričkim kvartovima na sjeveroistoku (Poto-Poto) i jugozapadu (Bacongo i Makélékélé).[2] Od stjecanja nezavisnosti Brazzaville je često pozornica krvavih sukoba i razaranja. Od samog starta tu je bilo više sukoba između pobunjeničkih i vladinih snaga, ali i međunarodnih sukoba, s vojskom susjedne DR Kongo i Angole. Grad je bio poprište krvavih građanskih ratova 1990-ih, koji su rezultirali hiljadama civilnih žrtava i brojnim izbjeglicama.

Privreda i transport

Brazzaville je primarno grad državne administracije, ali i najveći privredni centar te nerazvijene zemlje. Luka na rijeci Kongo (glavna prometnica tog dijela Afrike), značajno je proširena nakon Drugog svjetskog rata jer je preko polovice njenog prometa u tranzitu za uzvodne zemlje.[2] Grad ima i nešto prehrambene, tekstilne i metalske industrije, uz pogone za štavljenje koža.

Grad je željezničkom prugom spojen s lukom Pointe-Noire na Atlantskom oceanu, a ima i međunarodni aerodrom Maya-Maya.[2]

Obrazovanje

Teološka škola osnovana 1961. uz katoličku katedralu, bila je jezgra Nacionalnog univerziteta koji je osnovan 1972. godine. Danas na njemu pored domaćih, studiraju i studenti iz susjednih zemalja: Gabona, Čada i Centralnoafričke Republika. Grad ima i brojne stručne i tehničke institute, i školu afričke umjetnosti Poto-Poto. Brazzaville je i regionalni centar Svjetske zdravstvene organizacije.[2]

Gradovi prijatelji

Izvori

  1. 1,0 1,1 Kongo: Regions & Towns” (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 16. 1. 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Brazzaville” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 16. 01. 2012. 
  3. Average Conditions Brazzaville”. BBC Weather. Pristupljeno 16. 1. 2012. 

Vanjske veze

Brazzaville na Wikimedijinoj ostavi
  • Biografija osnivača grada Savorgnana de Brazze, od Marije Petringe (en)
  • Brazzaville na portalu Encyclopædia Britannica (en)
  • p
  • r
  • u

Abidjan, Obala Slonovače   Abuja, Nigerija   Accra, Gana   Adis Abeba, Etiopija   Alžir, Alžir   Antananarivo, Madagaskar   Asmara, Eritreja   Bamako, Mali   Bangui, Centralnoafrička Republika   Banjul, Gambija   Bissau, Gvineja Bisau   Bloemfontein (sjedište sudske vlasti), Južnoafrička Republika   Brazzaville, Republika Kongo   Bujumbura, Burundi   Cape Town (sjedište zakonodavne vlasti), Južnoafrička Republika   Conakry, Gvineja   Cotonou (de facto), Benin   Dakar, Senegal   Dar es Salaam (administracija), Tanzanija   Dodoma, Tanzanija   Djibouti, Džibuti   Džuba, Južni Sudan   Freetown, Sijera Leone   Gaborone, Bocvana   Harare, Zimbabve   Jamestown, Sveta Helena   Kairo, Egipat   Kampala, Uganda   Kartum, Sudan   Kigali, Ruanda   Kinshasa, Demokratska Republika Kongo   Libreville, Gabon   Lilongwe, Malavi   Lobamba (kraljevski i zakonodavni glavni grad), Esvatini   Lomé, Togo   Luanda, Angola   Lusaka, Zambija   Malabo, Ekvatorijalna Gvineja   Mamoudzou, Mayotte   Maputo, Mozambik   Maseru, Lesoto   Mbabane (upravni grad), Esvatini   Mogadiš, Somalija   Monrovia, Liberija   Moroni, Komori   Nairobi, Kenija   N'Djamena, Čad   Niamey, Niger   Nouakchott, Mauritanija   Ouagadougou, Burkina Faso   Port Louis, Mauricijus   Porto-Novo, Benin   Praia, Zelenortska Republika   Pretoria (službeni), Južnoafrička Republika   Rabat, Maroko   São Tomé, Sao Tome i Principe   Tripoli, Libija   Tunis, Tunis   Victoria, Sejšeli   Windhoek, Namibija   Yamoussoukro (službeni), Obala Slonovače   Yaoundé, Kamerun

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 242100229
  • LCCN: n79079432
  • GND: 4080519-0
  • BNF: cb11960993d (podaci)
  • BNE: XX5159112