Dekanska kiselina
Nazivi | |
---|---|
IUPAC naziv Dekanska kiselina | |
Drugi nazivi Kaprinska kiselina[1] n-Kaprinska kiselina n-Dekanoinska kiselina Decilna kiselina n-Decilna kiselina C10:0 (Lipidni broj) | |
Identifikacija | |
| |
3D model (Jmol) |
|
ChEBI |
|
ChemSpider |
|
DrugBank |
|
ECHA InfoCard | 100.005.798 |
KEGG[2] |
|
PubChem[3][4] C ID |
|
UNII |
|
SMILES
| |
Svojstva | |
C10H20O2 | |
Molarna masa | 172,27 g·mol−1 |
Agregatno stanje | Beli kristali jakog mirisa |
Gustina | 0,893 g/cm3 |
Tačka topljenja | 316 °C (601 °F; 589 K) |
Tačka ključanja | 269 °C (516 °F; 542 K) |
Rastvorljivost u vodi | ne meša se |
Opasnosti | |
Opasnost u toku rada | srednje toksična; može da uzrokuje respiratornu iritaciju; može da bude toksična ako se proguta |
Bezbednost prilikom rukovanja | External MSDS |
R-oznake | R36 R38 |
S-oznake | S24 S25 S26 S36 S37 S39 |
Srodna jedinjenja | |
Srodne masne kiseline | Kaprilna kiselina Laurinska kiselina |
Srodna jedinjenja | Dekanol Dekanal |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |
Y verifikuj (šta je YН ?) | |
Reference infokutije | |
Dekanska kiselina ili kaprinska kiselina (lat. capric) je zasićena masna kiselina. Njena formula je CH3(CH2)8COOH. Soli i estri dekanske kiseline se nazivaju dekanoatima ili kapratima. Termin kaprinska kiselina potiče od lat. capric - kozji, jer je sličnog mirisa.[6]
Dekanska kiselina se javlja u prirodi u kokosovom ulju (oko 10%) i ulju palminog semena (oko 4%), inače ona nije tipična za biljna ulja.[7] Ona je prisutna u mleku raznih sisara i u manjoj meri u drugim životinjskim mastima.[5]
Reference
- ^ „Decanoic acid”. Архивирано из оригинала 16. 07. 2011. г. Приступљено 26. 12. 2021.
- ^ Joanne Wixon; Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast. 17 (1): 48—55. doi:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
- ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003. уреди
- ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ^ а б „Lexicon of lipid nutrition (IUPAC Technical Report)”. Pure and Applied Chemistry. 73 (4): 685—744. 2001. doi:10.1351/pac200173040685.
- ^ „capri-, capr- +”. Приступљено 9. 2. 2012.
- ^ David J. Anneken, Sabine Both, Ralf Christoph, Georg Fieg, Udo Steinberner, Alfred Westfechtel "Fatty Acids" in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, 2006, Wiley-VCH, Weinheim. . doi:10.1002/14356007.a10_245.pub2. Недостаје или је празан параметар
|title=
(помоћ)
Spoljašnje veze
- p
- r
- u
Volatilne: Sirćetna (C2) · Propionska (C3) · Buterna (C4) · Valerinska (C5) · Kapronska (C6) · Enantinska (C7) · Kaprilna (C8) · Pelargonska (C9) · Kaprinska (C10) · Undekanska (C11) · Laurinska (C12) · Tridekanska (C13) · Miristinska (C14) · Pentadekanska (C15) · Palmitinska (C16) · Margarinska (C17) · Stearinska (C18) · Nonadekanska (C19) · Arahidinska (C20) · Behenska (C22) · Lignocerinska (C24) · Kerotinska (C26) · Montanska (C28)
Oleinska (18:1) • Elaidinska (trans-18:1) • Eikozenoinska (20:1) • Erukinska (22:1) • Nervonska (24:1) • Mead (20:3)