Nonanska kiselina
Nazivi | |
---|---|
IUPAC naziv Nonanska kiselina | |
Drugi nazivi Pelargonska kiselina, 1-Oktankarboksilna kiselina | |
Identifikacija | |
| |
3D model (Jmol) |
|
ChEBI |
|
ChemSpider |
|
ECHA InfoCard | 100.003.574 |
EC broj | 203-931-2 |
KEGG[1] |
|
PubChem[2][3] C ID |
|
SMILES
| |
Svojstva | |
C9H18O2 | |
Molarna masa | 158,23 g/mol |
Agregatno stanje | Prozirna do blago žute, uljasta tečnost |
Gustina | 0,900 g/cm3 |
Tačka topljenja | 12.5 °C |
Tačka ključanja | 254 °C |
Rastvorljivost u vodi | 0,3 g/l |
Kiselost (pKa) | 4,96[4] |
Opasnosti | |
Opasnost u toku rada | Korozivna (C) |
R-oznake | R34 |
S-oznake | (S1/2) S26 S28 S36/37/39 S45 |
NFPA 704 | 1 3 0 |
Tačka paljenja | 114 °C |
Tačka spontanog paljenja | 405 °C (761 °F; 678 K) |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |
Y verifikuj (šta je YН ?) | |
Reference infokutije | |
Nonanska kiselina (pelargonska kiselina) je organska kiselina koja se sastoji od lanca dugog devet ugljenika koji se zavržava karboksilnom grupom. Njena strukturna formula je CH3(CH2)7COOH. Nonanoinska kiselina formira estre — nonanate. Ona je prozirna, uljasta tečnost neprijatnog, oštrog mirisa. Ona je skoro nerastvorna u vodi, ali je veoma rastvorna u hloroformu, etru, i heksanu.
Njen indeks refrakcije je 1,4322. Njena kritična tačka je na 712 K (439 °C) i 2,35 MPa.
Pojava i upotreba
Nonanska kiselina je masna kiselina koja se prirodno javlja u estrima u ulju pelargonijuma. Sintetički estri, kao što je metil nonanat, se koriste kao arome.
Nonanska kiselina se takoše koristi u pripremi plastifikiatora i lakova.
Reference
- ^ Joanne Wixon; Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast. 17 (1): 48—55. doi:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
- ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003. уреди
- ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ^ Lide, D. R. (Ed.) (1990). CRC Handbook of Chemistry and Physics (70th Edn.). Boca Raton (FL):CRC Press. CS1 одржавање: Текст вишка: списак аутора (веза)
- ^ at 2.06–2.63 K
- ^ at −191°C
Spoljašnje veze
- MSDS at usbweb.com
- p
- r
- u
Volatilne: Sirćetna (C2) · Propionska (C3) · Buterna (C4) · Valerinska (C5) · Kapronska (C6) · Enantinska (C7) · Kaprilna (C8) · Pelargonska (C9) · Kaprinska (C10) · Undekanska (C11) · Laurinska (C12) · Tridekanska (C13) · Miristinska (C14) · Pentadekanska (C15) · Palmitinska (C16) · Margarinska (C17) · Stearinska (C18) · Nonadekanska (C19) · Arahidinska (C20) · Behenska (C22) · Lignocerinska (C24) · Kerotinska (C26) · Montanska (C28)
Oleinska (18:1) • Elaidinska (trans-18:1) • Eikozenoinska (20:1) • Erukinska (22:1) • Nervonska (24:1) • Mead (20:3)