Filon Aleksandrijski

Filon Aleksandrijski (oko 20. godine pne. - oko 50. godine ne.) je bio judejski naučnik i neoplatonistički filosof. Filon je prototip jevrejskog filozofa koji je aposorbovao celokupnu grčku tradiciju i upotrebio njen bogat pojmovni rečnik.[1]

Jedan je od osnivača Aleksandrijske egzegetske škole. Osnovni predmet njegovih analiza bilo je Mojsijevo Petoknjižje. Doktrinarna judaistička misao karakteriše dela Filona Aleksandrijskog kao misli koje nastaju pod snažnim uticajem jelinizma. Egzegetski metod Filona iskorišćen je i u delima Origena, Avgustina, Ambrozija Milanskog i nekih drugih ranohrišćanskih pisaca.

Njegovi radovi objavljeni su: "Philonis Opera quae supersunt", Berlin, 1896-1930; 1962-1963. Ruski prevod: Filon Judejac, "Ο kontemplativnom životu" - /Smirnov, „Terapeuti i Filonovi radovi", Kijev, 1909. Takođe i u delu: "Tekst Kumrana", Moskva, 1971. godina, 1. deo/

Filon je bio Jevrejin iz svešteničkog roda, i živeo je do oko 40. godine posle Hrista. Učio se u Aleksandrijskoj školi i poveo se po duhu Platonove nauke. Zbog toga je i uveo alegorijski smisao pri tumačenju Svetog Pisma. (Phot. Cod. 103)

Izvori

  1. Verner Jeger, Rano hrišćanstvo i grčka paideja (str. 25), Službeni glasnik, Beograd, 2007.

Vidi još

  • Jevrejska filozofija

Vanjski linkovi

  • Wikimedia Commons ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Filon Aleksandrijski
  • p
  • r
  • u
Filozofija
Historija
Budistička  Kineska   Grčka  Indijska
Pojmovi
Apsolut  Beskonačnost  Bit  Biće  Večnost  Vreme  Vrlina  Dobro  Duh  Duša  Zlo  Znanje  Ideja  Iskustvo  Istina  Karma  Kretanje  Lepota  Logos  Misao  Mudrost  Nebiće  Nedelanje  Nesopstvo  Opažanje  Otuđenje  Postojanje  Pravda  Prostor  Razum  Saznanje  Svest  Sloboda  Slobodna volja  Sopstvo  Spokoj  Stvarnost  Sudbina  Tvar  Uzročnost  Um
OblastiGrane
Bića  Duha  Društva  Društvenih nauka  Ekonomije  Informacije  Istorije  Jezika  Matematike  Muzike  Nauke  Obrazovanja  Politike  Prava  Psihologije  Prirode  Religije  Umetnosti  Fizike  Čoveka
Filozofi
Zaratustra  Tales  Anaksimandar  Anaksimen  Pitagora  Buda  Ksenofan  Konfučije  Lao Ce  Heraklit  Parmenid  Anaksagora  Zenon  Empedokle  Protagora  Sokrat  Leukip  Demokrit  Platon  Diogen  Aristotel  Čuang Ce  Piron  Zenon iz Kitijuma  Epikur  Filon  Epiktet  Nagarđuna  Plotin  Avgustin  Boetije  Eriugena  Al-Farabi  Ibn Sina  Al-Gazali  Abelar  Averoes  Majmonides  Dogen  Toma Akvinski  Skot  Okam  Bejkon  Dekart  Hobs  Paskal  Spinoza  Lajbnic  Berkli  Hjum  Volter  Didro  Ruso  Kant  Fihte  Šeling  Hegel  Šopenhauer  Kjerkegor  Marks  Mil  Niče  Huserl  Suzuki  Rasel  Hajdeger  Krišnamurti  Sartr  Jaspers  Vitgenštajn  Adorno  Markuze  Derida  Fuko  Žižek  Kripke
Kategorija
Normativna kontrola Uredi na Wikidati