Kurt Waldheim

Kurt Valdhajm
Kurt Waldheim

Četvrti po redu generalni sekretar Ujedinjenih nacija

Biografija
Datum rođenja 21. decembar 1918.
Mesto rođenja Sankt Andre-Verdern (Austrija)
Datum smrti 14. jun 2007.
Mesto smrti Beč (Austrija)
Mandat(i)
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija
1. januar 1972 — 31. decembar 1981.
Prethodnik U Tant
Naslednik Havijer Perez de Kueljar
Predsednik Austrije
8. jul 1986 — 8. jul 1992.
Prethodnik Rudolf Kiršlager
Naslednik Tomas Klestil
uredi Pogledajte dokumentaciju šablona

Kurt Valdhajm (nem. Kurt Waldheim; Sankt Andre-Verdern, blizu Beča, Austrija, 21. decembar 1918 — Beč 14. jun 2007) je bio austrijski političar i diplomata. Njegov izbor za predsednika Austrije 1986. godine bio je zasenjen otkrićima da je pripadao jedinici Hitlerovog Vermahta koja je u tadašnjoj Jugoslaviji počinila ratne zločine nad civilima tokom Drugog svetskog rata. Državna komisija za ratne zločine FNRJ ga je 17. decembra 1947. imenovala odgovornim za ratne zločine. Jedan je od 25 njemačkih oficira koje je poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić odlikovao za učešće na Kozari 1942.

Biografija

U Beču je završio Diplomatsko konzularnu akademiju. Bio je doktor pravnih nauka. U diplomatskoj službi u Ministarstvu spoljnih poslova od 1945. Član je austrijskih delegacija na međunarodnim pregovorima u Parizu, Londonu i Moskvi. Posle je poslanik u parlamentu, a zatim ambasador Austrije u Kanadi. Ministar spoljnjih poslova Austrije je od 19681972.

Bio je četvrti generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1972. do 1981. godine i deveti predsednik Austrije od 1986. do 1992. godine. Tokom predizborne kampanje za predsednika Austrije 1986, u javnost je izbila njegova nacistička prošlost. Valdhajm je, naime, za vreme Drugog svetskog rata bio oficir Vermahta na različitim frontovima. Jugoslovenska državna komisija ga je proglasila za ratnog zločinca. Na osnovu jugoslovenskog dosijea F-25572 od 17. novembra 1947. godine. Valdhajm je uvršćen na listu ratnih zločinca UN. Prema ovom dosijeu, Valdhajm je kao obaveštajni oficir bio član štaba generala Aleksandra Lera, komandanta Hitlerove armije koja je pokrivala jugoistok Evrope. Valdhajm je učestvovao u borbama na Kozari u leto 1942. godine, kada je oko 68 hiljada muškaraca, žena i dece srpske nacionalnosti oterano u ustaški koncentracioni logor Jasenovac. Valdahjma je zbog zasluga u bici na Kozari odlikovao hrvatski poglavnik Ante Pavelić. Tek posle izbijanja afere o njegovoj mračnoj nacističkoj prošlosti, koje su prve objavile u svet beogradske novine (V. Novosti), Valdhajm je na sve načine pokušavao da dokaže da je bio samo vojnik i da nije odgovoran za ratne zločine nad civilima. Vašington i London su ga, međutim, stavili na listu osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ta odluka nikada nije promenjena. Slučaj Valdhajm je jedna od najvećih enigmi 20. veka. Iako je njegovo ime bilo na listi ratnih zločinaca UN, i mada su za njegovu ratnu prošlost znali i SSSR, i Amerika i Britanija i Jugoslavija, osnivači Ujedinjenih nacija, on je ipak u dva mandata bio cenjeni generalni sekretar svetske organizacije. Umro je u Beču 14. juna 2007. nakon što mu je otkazalo srce.

Objavio je knjige: Austrijski put, Jedinstveni poziv na svetu.

Reference u popularnoj kulturi

Skandal vezan uz aferu Valdhajm je godine 1990. poslužio kao inspiracija za scenario holivudskog filma Loose Cannons.

Spoljašnje veze

Kurt Waldheim na Wikimedijinoj ostavi
  • Kurt Valdhajm - četvrti generalni sekretar Ujedinjenih nacija
  • Kontroverza Valdhajm
  • Kurt Valdhajm agent KGB Arhivirano 2020-06-30 na Wayback Machine-u, Danko R. Vasović, Večernje novosti, feljton, 9 nastavaka, 9 - 17 septembar 2004.
Prethodnik:
U Tant
Burma
Generalni sekretar UN-a
19721982.
Nasljednik:
Havijer Perez de Kueljar
Peru
  • p
  • r
  • u
Generalni sekretari Lige naroda i Ujedinjenih naroda
Liga naroda
(1919–1945)

Povezano
1 Privremeni Generalni sekretar do izbora Trygvea Lieja
  • p
  • r
  • u
Savezni predsjednici Austrije
Njemačka Austrija (1919)
Karl Seitz (1919)
Prva Republika (1919–1934)
Karl Seitz (1919–1920) • Michael Hainisch (1920–1928) • Wilhelm Miklas (1928–1934)
Savezna Država (1934–1938)
Wilhelm Miklas (1934–1938)Arthur Seyß-Inquart (1938)
Druga Republika (1945–)
Karl Renner (1945–1950)Leopold Figl (1950–1951) • Theodor Körner (1951–1957)Julius Raab (1957) • Adolf Schärf (1957–1965)Josef Klaus (1965)Franz Jonas (1965–1974)Bruno Kreisky (1974) • Rudolf Kirchschläger (1974–1986) • Kurt Waldheim (1986–1992) • Thomas Klestil (1992–2004)Andreas Khol / Barbara Prammer / Thomas Prinzhorn (2004)Heinz Fischer (2004–2016)Doris Bures / Karlheinz Kopf / Norbert Hofer (2016–2017)Alexander Van der Bellen (2017–)
Italik označava vršitelja dužnosti predsjednika
  • p
  • r
  • u
Ličnosti Hladnog rata
Primarni sudionici: NATO   Varšavski pakt   Pokret nesvrstanih
Sjedinjene Američke Države Sjedinjene Države
Primarni vođe
Ostali
Sovjetski Savez Sovjetski Savez
Primarni vođe
Ostali
Evropa

Ujedinjeno Kraljevstvo Winston Churchill  Ujedinjeno Kraljevstvo Clement Attlee  Ujedinjeno Kraljevstvo Anthony Eden  Ujedinjeno Kraljevstvo Harold Macmillan  Ujedinjeno Kraljevstvo Harold Wilson  Ujedinjeno Kraljevstvo Margaret Thatcher  Francuska Charles de Gaulle  Francuska Georges Pompidou  Francuska François Mitterrand  Francuska Robert Schuman  Francuska Jean Monnet  Njemačka Konrad Adenauer  Njemačka Willy Brandt  Njemačka Helmut Kohl  Italija Alcide De Gasperi  Italija Aldo Moro  Italija Giovanni Leone  Italija Giulio Andreotti  Italija Sandro Pertini  Irska Éamon de Valera  Irska Seán MacBride  Francisco Franco  Portugal António de Oliveira Salazar  Švedska Dag Hammarskjöld  Švedska Olof Palme  Norveška Trygve Lie  Belgija Paul-Henri Spaak  Austrija Kurt Waldheim  Vatikan Ivan XXIII.  Vatikan Pavao VI.  Vatikan Ivan Pavao II.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Josip Broz Tito  Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Vladimir Bakarić  Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Edvard Kardelj  Istočna Njemačka Walter Ulbricht  Istočna Njemačka Erich Honecker  Todor Živkov  Imre Nagy  János Kádár  Mátyás Rákosi  Miklós Németh  Nicolae Ceauşescu  Čehoslovačka Aleksandar Dubček  Čehoslovačka Gustáv Husák  Čehoslovačka Václav Havel  Enver Hoxha  Lech Wałęsa  Bolesław Bierut  Władysław Gomułka  Wojciech Jaruzelski

Azija
Afrika
Amerike

Kanada Lester B. Pearson  Kanada Pierre Trudeau  Kuba Fulgencio Batista  Kuba Fidel Castro  Kuba Che Guevara  Haiti François Duvalier  Haiti Jean-Claude Duvalier  Dominikanska Republika Rafael Trujillo  Trinidad i Tobago Ellis Clarke  Grenada Eric Gairy  Grenada Maurice Bishop  Kostarika José Figueres Ferrer  Kostarika Óscar Arias  Nikaragva Anastasio Somoza García  Nikaragva Anastasio Somoza Debayle  Nikaragva Daniel Ortega  Honduras Oswaldo López Arellano  Panama Omar Torrijos  Panama Manuel Noriega  Gvatemala Jacobo Arbenz Guzmán

Čile Salvador Allende  Čile Augusto Pinochet  Argentina Juan Perón  Argentina Arturo Illia  Argentina Isabel Perón  Argentina Jorge Rafael Videla  Brazil Getúlio Vargas  Brazil Juscelino Kubitschek  Brazil João Goulart  Brazil Humberto Castelo Branco  Brazil Ernesto Geisel  Venezuela Rómulo Betancourt  Bolivija Hernán Siles Zuazo  Bolivija Víctor Paz Estenssoro  Bolivija Alfredo Ovando Candía  Ekvador José María Velasco Ibarra  Ekvador Guillermo Rodríguez  Gvajana Arthur Chung  Kolumbija Gustavo Rojas Pinilla  Kolumbija Gabriel París Gordillo  Kolumbija Alfonso López Michelsen  Peru Manuel Prado y Ugarteche  Peru Fernando Belaúnde Terry  Peru Juan Velasco Alvarado  Peru Javier Pérez de Cuéllar  Paragvaj Alfredo Stroessner  Surinam Dési Bouterse  Urugvaj Jorge Pacheco Areco  Urugvaj Juan María Bordaberry  Urugvaj Julio María Sanguinetti

Normativna kontrola Uredi na Wikidati