Napad NOVJ na Mrkonjić Grad avgusta 1942.

Napad NOVJ na Mrkonjić Grad odigrao se 23. avgust 1942. godine, kada su partizani zauzeli garnizon NDH Mrkonjić Grad, koji su branile snage NDH i četnici.

Pozadina

U jesen 1942. osovinske snage i njihovi saveznici na Balkanu bile su u stanju oskudice upotrebljivih trupa s obzirom na rasplamsavanje borbi. Italijani su se postavili rezervisano i oprezno planirali svoje buduće ofanzivne akcije, domobrani su generalno pokazivali nezainteresovanost za borbu, ustaše su bile relativno malobrojne, a skromne nemačke snage bile su razvučene na širokom prostoru. To je otvaralo perspektive partizanima za uspešne iznenadne napade na izolovane garnizone.

Nakon polovičnog uspeha u prvoj polovini leta (osvojeni Konjic, Prozor, Livno, Tomislavgrad, Šujica i veći broj manjih uporišta, neuspeh u napadu na Kupres i Bugojno), Glavna operativna grupa Vrhovnog štaba pomerila je težište ofanzive prema severoistoku. Povezujući se s krajiškim brigadama, koje su krajem jula ovladale ustaško-domobranskim uporištima u gradiću Ključ i dolini Sanice, Glavna operativna grupa pokrenula je ofanzivnu operaciju na ustaško-domobranske i četničke snage južno od Banja Luke. Ova oblast važno je strateško područje, kako po položaju, tako i po resursima. U toj oblasti partizani su tokom prve polovine 1942. u znatnoj meri izgubili uticaj i pozicije. U najvećem delu oblasti naseljenih srpskim življem prevlast je preuzeo četnički pokret. Četnici su od aprila do juna sklopili sa vladom NDH sporazume o primirju.

Tridesetog jula 1942. komandant četničkog odreda "Manjača" je izvestio Glavni štab bosanskih četničkih odreda da je sektor njegovog odreda sa tri strane ugrožen jakim partizanskim snagama i zatražio pomoć. Štab je odlučio da uputi: iz odreda "Borje" i "Obilić" po 150 ljudi, iz Trebavskog odreda 100 ljudi i iz Ozrenskog odreda 200 ljudi.

Tok operacije

16. 8. 1942. Vrhovni komandant NOVJ Josip Broz Tito izdao uputstvo Operativnom štabu za Bosansku krajinu da se pripremi za zauzimanje Bos. Grahova, Mrkonjić-Grada i Jajca u cilju proširenja oslobođene teritorije i stvaranje čvrstog oslonca za preduzimanje dejstva ka Sanskom Mostu, planini Kozari i rijeci Uni.[1]

Naređenjem Vrhovnog štaba bilo je predviđeno da napad Mrkonjić-Grad, u kome se kao posada nalazio 1. bataljon 9. domobranskog puka sa četnicima Uroša Drenovića, izvrše 1. krajiška i Druga proleterska brigada noću 24/25. avgusta. Treća sandžačka brigada je trebalo da zatvori pravac Čađavica — Mrkonjić-Grad i na taj način spreči eventualnu intervenciju neprijatelja iz Banja Luke i Sitnice. Ali s obzirom na povoljne izglede za uspeh, 1. krajiška i Druga proleterska brigada, čim su se prebacile iz rejona Kupresa, ne čekajući 3. sandžačku brigadu, 23/24. avgusta izvršile su napad na Mrkonjić-Grad i zauzele ga posle slabog otpora.[2]

Četnički odred Petar Kočić je napustio spoljnu odbranu i sa 123 domobrana pobegao preko rijeke Vrbasa u Banja Luku, dok je glavnina 1. bataljona domobranskog 9. pešadijskog puka u gradu zarobljena.[2]

U Mrkonjić-Gradu je zarobljeno 355 domobrana. Zarobljeni domobrani su, u skladu sa opštim stavom prema domobranima, razoružani i zatim pušteni kućama.

U borbi je zaplenjeno: 8 mitraljeza, 9 p mitraljeza, 3 minobacača, 1 top i nekoliko stotina pušaka.[2]

Posledice

Glavni članak: Borbe za Jajce 1942.

Sljedećeg dana je 2. krajiška brigada potisla je četnike i zauzela Sitnicu.

Nakon zauzimanja Mrkonjić-Grada, Vrhovni štab je krajem avgusta izdao direktivu Operativnom štabu za Bosansku krajinu da do 10. septembra zauzme Jajce, dok su ostale jedinice dobile zadatak da pojačaju pritisak ka Kupresu, Bugojnu, Donjem Vakufu i Travniku.

Izvori

  1. https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12553
  2. 2,0 2,1 2,2 https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12613

Povezano

  • p
  • r
  • u
Sukobljene
strane
Wehrmacht  Italijani (do 1943.)   Bugari (do 1944.)   Ustaše i Domobrani  Nedićevci i Ljotićevci  Četnici ili JVuO (počeli kao Saveznici)   Slovenski domobrani  Balisti
Vođe
i vojskovođe
Tok rata

Dražgoše  Gušenje ustanka u istočnoj Bosni (Igmanski marš Borbe za Istočnu Bosnu  Prijedor  Petrova gora  Treća ofanziva (Trio, Antipartizanska ofanziva u Crnoj Gori)  Četnički pučevi u Bosni  Kozara  Vlasenica  Pohod u Bosansku krajinu  Udbina  Kupres  Livno  Mrkonjić Grad  Gojlo  Jajce  Ljubljanska pokrajina  Albia  Fruška gora  Velika Kapela  Alfa  Kopaonik  Bijela  Beta  Glina  Bihać  Bosanski Novi  Sanski Most  Majur
Teslić  Okučani  Weiss (Weiss I, Weiss II Neretva (Prozor, Jablanica, Konjic, Gornji Vakuf, Proboj Prodor NOVJ u Hercegovinu  Braun  Drina  Teufel  Prodor NOVJ u Crnu Goru  Lika  Schwarz (Razoružanje četnika, Sutjeska Velika Kladuša  Vlasenica  Paula  Zvornik  Varaždin  Lepenica  aerodrom Rajlovac  Bugojno  Neštin  Kapitulacija Italije (Osovina, Split, Istra, Provala oblaka Zrin  Tuzla  Ofanziva JVuO  Prijepolje  Kolašin  Višegrad  Zenica  Travnik  Štampetov most  Balkanski klanac  Sanski Most  Jesenji pljusak  Virovitica  Koprivnica  Traufe  Glina  Nemačka zimska ofanziva  Ziethen  Kugelblitz (Prijepolje Panter  Snežna oluja  Banja Luka
Huk šume  Napfkuchen  Prvi prodor NOVJ u Srbiju (Ivanjica Buktinja  Čaglin  Drežnica  Falkenjagd  Februarski pohod  Pik  Bura  Hajka  Popovo polje  Dachstein  Drugi prodor NOVJ u Srbiju  Nemačka ofanziva u istočnoj Bosni  Braunšvajg  Cazin  Lomnica  Korčula  Martin Brod  Prolećna ofanziva  Ljubija  Šolta  Šah  Drvar  Brač  Delnice  Podgorač  Čazma  Blitz  Denkerk  Bosiljevo  Toplica-Jablanica  Sniježnica-Trusina  Muholovka  Röslein  Andrijevica  Treći prodor NOVJ u Srbiju (Kopaonik)  Durmitor  Brezna  Savezničko bombardovanje (Vazdušni most, Ratweek Jelova gora  Dunavski vilenjak  Prijedor  Cazin  Banja Luka  Brač  Hvar  Valjevo  Aranđelovac  Cirkus  Trebinje  Niš  Kruševac  Beograd  Sremski front  Kosovo  Mostobran Kraljevo  Prilep  Draufgänger  Travnik  Cazin  Batina  Koprivnica  Našice  Knin  Proboj Armijske grupe E (Proboj iz Srbije, Proboj kroz istočnu Bosnu, Sjemeć, Proboj iz Crne Gore, Zeleni put II Četnička ofanziva u istočnoj Bosni  Virovitički mostobran  Decembarska ofanziva
Nemački protivudar  Travnik  Zimska oluja  Vukodlak  Mostar  Rübezahl  Bolman  Kraj zime  Majska oluja  Sarajevo  Četnička dejstva u Bosni  Lijevča polje  Karlovac  Rijeka  Trst  Zelengora  Blajburg  Odžak
Ratni zločini
(spisak osuđenih)
Jasenovac  Sajmište  Banjica  Ciglana  Jadovno  Jajinci  Topovske šupe  Stara Gradiška  Šabac  Niš  Lepoglava  Jastrebarsko